• Bosna i Hercegovina (BiH) je dobila grant od Globalnog mehanizma za financijsku podršku u oblasti životne sredine 2005 god. (Global Environment Facility – GEF) za implementaciju Projekta zaštite kvalitete voda. Cilj projekta je da se dodatno ojačaju kapaciteti lokalnih komunalnih/vodovodnih preduzeća kako bi se smanjilo zagađenje iz općinskih izvora zagađenja u rijeku Neretvu.

• Projektne komponente u Mostaru zasnivaju se na konceptima razvijenim u sklopu Mostar Urban Environmental and Water Quality Plan ( EWQP- ”Plana urbanog okoliša i kvalitete vode Mostara”) kojeg su 2004. godine izradili MW Harza-Čikago i Integra-Mostar. U Studiji upravljanja otpadnim vodama-EWQP, Mostarska kotlina je podijeljena na tri područja opsluživanja: Sjeverno, Centralno i Južno područje mostarske kotline.
• prva faza građenja na unapređenju kanalizacijskog sustava i
• novo postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u području centralne doline.

Glavni (i jedini) recipijent svih otpadnih voda i površinskog otjecanja je rijeka Neretva koja dijeli sistem otpadnih voda na dva potpuno neovisna dijela: lijevu obalu i desnu obalu rijeke Neretve. Ni lijeva, ni desna obala nemaju izgrađen cjelovit sistem otpadnih voda, već mali broj velikih podsistema koji su nastali zbog proširenja slivnog područja oko posebno velikih ispusta koji se ulijevaju u Neretvu i nekoliko manjih podsistema ili kanala koji lokalno sakupljaju vode oko obala rijeke Neretve.

Projektne komponente GEF-a imaju sljedeće ciljeve:

• Poboljšanje kvaliteta vode rijeke Neretve,
• Povezivanje svih domaćinstava i industrijskih korisnika vode u urbanom području središnjeg dijela mostarske doline na centralni sistem prikupljanja otpadnih voda, i
• Proces prečišćavanja otpadnih voda mora biti jednostavan i pouzdan tako da kvaliteta efluenta mora biti u skladu sa propisima BiH;

Izgradnja Postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda- WWTP

Izrada Idejnog projekta sa natječajnom dokumentacijom i Studijom utjecaja na okoliš dodijeljena je firmi HOLINGER LTD.Švicarska sa pod-konzultantom UNA-SANA- Bihać.

Odabrana varijanta ima sljedeće karakteristike:

• mehanička obrada sa grubim i finim rešetkama iza kojih slijede taložnice za pijesak;
• nema primarne sedimentacije;
• konvencionalni tretman aktivnog mulja sa prethodnom denitrifikacijom i kemijskim uklanjanjem fosfora;
• stabilizacija mulja putem anaerobne digestije;
• korištenje bioplina za proizvodnju električne energije i za grijanje.

Studija Procjene utjecaja na okoliš je pokazala da će se realizacijom projekta postići nekoliko pozitivnih utjecaja:

• Priključenje domaćinstava i industrije na kanalizacijsku mrežu čime će se eliminirati nekontrolirani ispust otpadnih voda u okoliš,
• Kvaliteta vode riječnog toka nizvodno od Mostara posebno u ljetnom periodu će se podići iz Klase III u Klasu II; povećat će se rekreacijska i okolišna vrijednost područja; ostvarit će se pozitivni utjecaji na zaštitu prirode i bio-raznolikosti.
• Smanjit će se opterećenje rijeke nutrijentima za nekoliko stotina tona dušika i fosfora godišnje (oko 240 tona dušika i preko 30 tona fosfora u Fazi I ) što će pozitivno utjecati i na širu okolinu kao što je primjerice osjetljiv Jadranski sliv.
• Smanjit će se unos čvrstog otpada u rijeku Neretvu.

• Smanjenje zagađenja ostvareno izgradnjom WWTP-a će imati pozitivan utjecaj na okoliš Republike Hrvatske s obzirom da se rijeka Neretva ulijeva u Jadransko more.

 Izgradnja uređaja neće negativno utjecati na naselja. Naime, neće biti potrebe za raseljavanjem, obzirom da u blizini lokacije i na samoj lokaciji nema izgrađenih stambenih objekata. Utjecaj WWTP-a na zdravlje ljudi će biti pozitivan. Očekuje se da će doći do smanjenja broja ljudi oboljelih putem direktnog kontakta sa vodama iz rijeka.

Projekt zaštite kvaliteta voda BiH je implementiran od strane Vodovod d.o.o. Mostar – PIT tim uz podršku:

• Grad Mostar,
• Federalno ministarstvo PVŠ,
• Agencija za vodno područje rijeke Save, Sarajevo (PMT)
• Agencija za vodno područje Jadranskog mora, Mostar (PMT)

Kolektor i pročistač – funkcija

Projekat je počeo s implementacijom kroz usvojenu strategiju u BiH za deponiranje otpada i zaštitu voda još 2004. godine.

Mostar je najveći zagađivač rijeke Neretve. Cjelokupna netretirana kanalizacija se ispušta direktno u rijeku.

Otpadne vode će se prikupljati sa dva glavna kolektora (Lijevo Obalni i Desno Obalni) na obalama rijeke Neretve u centralnoj zoni grada.

LO kolektor će preći rijeku Neretvu na lokaciji uzvodno od Avijatičkog mosta i spojiti se sa DO kolektorom. Zatim će se otpadne vode odvesti jednim kolektorom do PPOV Mostar.

LO kolektor je takozvani separatni koji odvaja oborinsku od otpadnih voda dok je DO kolektor mješoviti te zajedno skuplja vodu koju završava u pogonu za pročišćavanje.

PPOV Mostar će se sastojati od jedinica za prečišćavanje otpadnih voda, objekata za tretman mulja i linije gasa.

Linija vode se sastoji od: ulazna pumpna stanica, grube i fine rešetke, aerisani pjeskolov, biološka obrada, kemijsko uklanjanje fosfata, sekundarna sedimentacija, UV dezinfekcija.

Linija mulja se sastoji od: skladištenje viška aktivnog mulja, zbijanje viška mulja, rezervoar zgusnutog mulja, anaerobna digestija, skladištenje digestovanog mulja, isušivanje mulja, prostor za skladištenje mulja i linija bioplina.