Novo doba vodovoda

Jedno razdoblje je vodovod Mostar funkcionirao kroz dvije zasebne radne jedinice, podijeljene na istočni i zapadni dio grada, da bi se ponovno, točnije 30.10.2000. godine donijela odluka o spajanju dvaju subjekata, čime smo i dalje ostali funkcionirati na dvije adrese, ali na uzajamno zadovoljstvo, kao jedna firma, koja zajednički pridonosi kvalitetnijem djelovanju i postizanje zadatih ciljeva.

Gospodarsko Društvo „Vodovod“ d.o.o. Mostar, upisano je u registar Županijskog suda u Mostaru pod brojem :UF I – 520/00 OD 16.10.2000. godine u cilju organiziranog obavljanja osnovne djelatnosti Društva, skupljanje, pročišćavanje i distribucija vode.U cilju samostalnog obavljanja navedenih djelatnosti Društvo obavlja i slijedeće:

Niskogradnja (izgradnja gradskih cjevovoda za vodovod i kanalizaciju)
Održavanje objekata visokogradnje, niskogradnje i njihovih dijelova ( gradski cjevovod za vodovod i kanalizaciju)
Izgradnja hidrograđevinskih objekata
Instalacijski radovi ( postavljanje instalacija za vodu)
Arhitektonske i inžinjerske djelatnosti i tehničko savjetovanje (izrada i izvedba projekta iz područja građevinarstva, izrada investicijske dokumentacije, izrada tehnološke dokumentacije, tehnički nadzor, geodetsko premjeravanje, premjeravanje terena, hidrografsko mjerenje. Kartografsko i prostorno snimanje i informiranje).
Tehničko ispitivanje i analiza (mjerenje i analiza u vezi sa čistoćom vode)
Osnivač društva: Grad Mostar

„Vodovod“ društvo za vodovod i kanalizaciju d.o.o.

Radna jedinica 1:

Mile Budaka 106,   

88 000 Mostar

Tel: 00387 36 334 900/934 

Faks:00387 36 315 016 

Radna jedinica 2:
Trg Ivana Krndelja 40,
88 000 Mostar
Tel: 00387 36 502 700
Faks: 00387 36 502 737

ID broj: 4227094700000

PDV broj: 227094700000

Poslovne Banke društva:

UniCredit Bank KM: 3381002201845023

CORE BROJ: 1900554

EUR: 19000554 101

SWIFT CODE: UNCRBA22

 Addiko Bank KM: 3060210000026198

Raiffeisen Bank KM: 1610000003440116

Sparkasse KM: 1995320021237616

Stari vodovod

Od prvih naseljavanja mostarske kotline postojao je problem opskrbljavanja vodom, izuzev kod onog dijela stanovnika koji su bili naseljeni neposredno uz rijeku Neretvu i Radobolju. Ali u to vrijeme sva su naselja bila udaljena od tih rijeka, posebno naselja na lijevoj obali Neretve. Zato je stanovništvo bilo prinuđeno izgrađivati nakapnice ( čatrnje), od kojih su neke bile sačuvane sve do 2. svjetskog rata. Kasnije naseljavanje uz obalu Neretve omogućilo je snabdijevanje vodom iz ove rijeke, pa su pravljeni čekrci. Istina, u vrijeme visokih vodostaja i zamućenja Neretve ova voda je postajala neupotrebljiva za piće. Dokaze navedenog potvrđivali su mnogobrojni putopisci koji su u tom vremenu boravili/prolazili kroz Mostar. Kako navode mnogobrojni izvori, nad Carinom u dnu Bijelog Polja ima izvor Djevojačka voda. Nazvano je tako jer ju je neka djevojka o svom trošku na izvoru skupila u kanal, dovela na javni put i tako putnicima pružila dobročinstvo, živu vodu. Poznato je također da izvor Djevojačka voda nije snabdijevao samo česmu na javnom putu, nego i dio grada. Kako nalazimo u sačuvanim putopisima objavljenim davne 1890 –te, grad Mostar imao je pod turskom vlašću dva vodovoda. Jedan je dolazio iz doline Radobolje i imao je u početku 60 mjesta za otjecanje. Obskrbljivao je vodom zapadnu, a dijelom i istočnu obalu. Drugi vodovod išao je od Djevojačkih voda u Bijelo Polju , ali od ovog je nakon kratkog vremena presušilo 15 otjecanja. Turska vlada mnogo toga je podizala ali malo održavala . Vode je bilo sve manje i bila je sve gora. Lijepi šedrvani otkazali su uslugu, a ljetna žega sve se više osjećala. Tada je izgrađen kanal Mala Radobolja. To je onaj rukavac koji se kod Pijeska u (Zahumu) odvaja od osnovnog korita Radobolje. Na toj točki, na Pijesku, Radobolja naglo sreće udesno i istovremeno gubi dosadašnju visinu. Umjetno izgrađeni kanal nastavlja svoj tok prema istoku u blagom padu, što je osnova cijelog pothvata njegove izgradnje, u skoro idealno pravoj liniji. Na ovaj način graditelj kanala je uspio dobiti čistu vodu Radobolje odmah pred Starim mostom, na visokoj točki koja je u odnosu na prirodni utok Radobolje odmah ispod Starog mosta više za oko 25 m pri ljetnom vodostaju.

Istovremeno pred samim Starim mostom visina vode u kanalu je neznatno ispod visine gazišta na prilazu Starom mostu. Prilikom traženja odobrenja za gradnju kamenog mosta preko Neretve (Starog mosta) jedan od mostarskih dobrotvora je zatražio odobrenje da prevede vodu za piće s desne strane na lijevu stranu Neretve. Ovo nas upućuje na zaključak da je još prije otpočinjanja radova na Starom mostu 1557. god., već bio izgrađen kanal Mala Radobolja.

Kako navode zapisi u vremenu od 1610. i 1650. god. je izgrađen vodovod u drvenim cijevima, a zahvat je izvršen na vrhu Šemovca, gdje je visina iznad razine mora 62,20m. Na ovom mjestu je izgrađen, odmah ispod kanala Mala Radobolja, jedan spremnik u koji je voda skupljana, naročito noću, da bi pri većem korištenju po danu ostajao pritisak veći. Kasnije su izrađena još tri ovakva spremnika na potezu prema Zahumu, a uklonjeni su poslije izgradnje suvremenog vodovoda.

U drugoj polovici 18 st. počeli su se izgrađivati šadrvani i česme na dijelovima grada koje nisu mogli obskrbljivati ni izvor Djevojačka voda, niti zahvat na vrhu Šemovca. Slabo održavanje kvalitete cijevi ( drvo ili glina), uz ne tako rijetke potrese koje je doživljavao Mostar, sve je to uzrokovalo da su izgrađeni vodovodi povremeno bili nekorisni. Popravke su obavljali imućnici . Suvremeni način održavanja otpočeo je tek nakon izgradnje suvremenog vodovoda 1885. godine.

Ovaj prvi vodovod ušao je u legendu, koju je mostarski pisac Ilija Jakovljević u svojoj knjizi o Mostaru ovako opisao:

„ Osim toga je drevni vodovod imao i svoju romantiku. Njega nije podizao ni erar ni općina, nego narodni dobrotvor na svoj trošak. Cijeli magareći tovar zlata stajao je taj vodovod, pa ni to ne bi dosta. Ode zlato, osta prazno magare. Graditelj ga je četrdeset puta prodavao. Kupci mu ga svaki put vratiše, i vodovod je napokon dovršen. Spomenik zaslužnom magarcu nije podignut, jer Kur'an nije dopuštao podizanje spomenika ljudima ni životinjama, pa ni magarcima, ali osta spomen zahvalnosti u plemenitim srcima. Jednom, kada prođeš jače zakoči i ovim krajem, Mostar će valjda dobiti i kamen ili mjedni spomenik Magarcu Dobrotvoru.“

Nažalost, pisac ovih radova nije dočekao da vidi mjednog magarca, koji i sada stoji kod Tržnice.

KONTAKT

RJ1
Tel: 00 387 36 334 900/934

Faks: 00 387 36 315 016
E-mail: informacije.rj1@vodovod-mostar.ba

vodovod@vodovod-mostar.ba

KONTAKT

RJ2
Tel: 00 387 36 502 700
Faks: 00 387 36 502 737
E-mail: info.rj2@vodovod-mostar.ba

RADNO VRIJEME

Radnim danom od 7:00 – 15:00h
Rad sa strankama od 7:00 – 14:00h
Pauza od 10:00 – 10: 30sati (Blagajna radi bez pauze)